Upravljanje autom predstavlja motornu veštinu koju početnik u vožnji još uvek ne poseduje. Polazeći od činjenice da nepoznato kod čoveka izaziva strah, dok poznato potiskuje strah i stvara sigurnost, obuka ima za cilj da obezbedi uslove za sticanje potrebnih znanja i veština koje će nepoznate uslove u saobraćaju pretvoriti u poznate. Simulator vožnje je vaš dragoceni saveznik za sticanje ove motorne veštine jer vas upoznaje sa vožnjom u veoma različitim uslovima. Tada nepoznato nestaje i straha nema, pa su reagovanja smirena, pravilna i bezbedna. Ta smirenost, bez straha je posebno važna za bezbednu vožnju – a ona nastaje kao rezultat proceduralnog pamćenja.
Proceduralno pamćenje podrazumeva veštine koje se obavljaju automatski, bez posebnog intelektualnog truda.
Sposobnost vožnje može se značajno unaprediti ukoliko znate kako vaš mozak uči i pamti.
Sposobnost promene ponašanja na osnovu iskustva je rezultat učenja I pamćenja. Učenje je pribavljanje informacija koje ovo čine mogućim. Pamćenje je zadržavanje i skadištenje tih informacija.
Pamćenje je sposobnost mozga da zadrži informaciju u sećanju • Sposobnost da se prethodna iskustva pozovu na svestan ili nesvestan nivo, da se misli ponovo ožive u svesti i da se dozovu u sećanje.
Pamćenje ili memorisanje jeste proces u kojem nervni sistem čuva određene podatke, a kasnije po potrebi, ponovo poziva (reprodukuje) kako bi osoba uspešno obavila određeni zadatak.
Vrste pamćenja:
I. Po trajanju:
• Kratkoročno (radno) – traje do nekoliko sekundi
• Dugoročno – traje godinama ili ceo život
II. Po sadržaju (šta se pamti):
• Ukoliko nervni sistem pamti jezičko-govorne informacije – to je deklerativno pamćenje. Na primer – to su činjenice iz lične istorije i opšte kulture (informacije o književnosti, geografiji, filozofiji, ..). Za sposobnost pamćenja ovih informacija zadužena je kora velikog mozga – u njoj se dešavaju promene tokom procesa učenja.
• Ukoliko nervni sistem pamti motornu aktivnost, odnosno proceduru – to je proceduralno pamćenje. Na primer: to su aktivnosti koje se uće tokom plivanja, vožnje bicikla, vožnje auta,plesanja. Za proceduralno pamćenje odgovorne su nervne veze koje se upostavljaju između kore velikog mozga (njenih motornih regiona) i dubokih (subkortikalnih) struktura.
• “Znati kako ću nešto obaviti” • Pamćenje procedure i veštine. • Ponavljanjem niza više ili manje uspešnih pokušaja (metodom pokušaja i pogreške). • Implicitna memorija ne koristi svesnost i kada se jednom usvoji pristupačna je kroz izvođenje i teško se verbalizuje. • Postupno smo stekli niz navika, što sad imaju podsvesna i automatska obeležja, a ne znamo kada i kako smo ih tačno stekli.
Konsolidacija pamćenja je proces tokom koga kratkotrajno pamćenje se prevodi u dugotrajno. Deo mozga koji se zove hipokampus određuje koja iskustva su važna, pa zato treba da budu prevedena u dugotrajno pamćenje • Aktivno ponavljanje kratkotrajnog pamćenja započinje hemijske, fizičke i anatomske promene u sinapsama koje su odgovorne za dugotrajni tip pamćenja. – “Repetitio mater studiorum est“. Izlaz iz hipokampusa ide kroz subikulum, entorinalni korteks povezuje i osnažuje krugove u mnogim kortikalnim oblastima. Tako se formira stabilna dugoročna memorija koja se može prizvati u sećanje. Dugotrajno pamćenje omogućava da se motorne radnje obavljaju automatski, bez posebnog intelektualnog truda. Tako nastaje stabilno proceduralno pamćenje koje uliva sigurnost i omogućava beubednu vožnju.
Osobina nervnog sistema da menja i modifikuje svoju strukturu i funkciju pod uticajem iskustva tj. spoljašnjih i unutrašnjih činilaca • Ovo se odvija povećanjem broja presinaptičkih završetaka, izmenama strukture i broja dendritskih bodlji. • Korteks velikog mozga može da se reorganizuje posle učenja i fizičke aktivnosti (vežbanja motorne radnje).
Pamćenje je izuzetno složen neuropsihološki proces (sistem) za prijem, obradu, skladištenje I prizivanje informacija. Motornu veštinu upravljanje autom bezbednije I lakše ćete naučiti uz pomoć simulatora vožnje koji vam pomaže da lako, bez muke formirate proceduralno pamćenje.
Uspešnost učenja i proceduralnog pamćenja procenjuje se na osnovu skraćivanja reakcionog vremena tokom ućenja neke motorne veštine.
Pokretanje vozila na ravnom putu i usponu deo je početne obuke. Uz pomoć stručnog lica, prateći uputsva koja su prikazana na ekranu (glasovne poruke, slika i tekst) lako se uči pokretanje vozila na ravnom putu, na uzbrdici i nizbrdici.
Simulacija vožnje automobila u noćnim uslovima. Pravilna upotreba kratkih i dugih svetala prilikom mimoilaženja, preticanja i obilaženja.
Noćni uslovi vožnje u kojima kandidat za vozača upravlja vozilom ne očekujući greške drugih vozača, u ovom slučaju motociklista ne poštuje prvenstvo prolaza, ali kandidat na vreme reaguje i izbegava saobraćajnu nezgodu.
Pravilno korišćenje kvačila i ručice menjača je veoma važno. Obratite pažnju na položaj ruke na ručici menjača, jer se on menja u zavisnosti od stepena prenosa u koji prelazite. Na ovaj način, smanjujete verovatnoću da prebacite u pogrešan stepen prenosa.
Sistem za simulaciju obuke za ECO vožnju je rešenje za smanjenje potrošnje goriva i operativnih troškova. Razvija ekonomski, ekološki i sigurniji način vožnje zahvaljujući edukativnim sadržajima. Ovo rešenje izračunava potrošnju goriva, koristeći parametare kao što su kočenje, ubrzavanje, promene stepena prenosa. Svi parametri su dostupni, možete ih proveriti i uporediti kako biste dobili ideju o tome kako poboljšati rezultate.
Vožnja auto-putem u uslovima smanjene vidljivosti zahteva dodatnu pažnju i oprez. Važno je prilagoditi brzinu uslovima na putu, koristiti svetla za maglu ako je potrebno, i održavati bezbednu udaljenost od drugih vozila. U slučaju guste magle, obavezno je korišćenje sva četiri pokazivača pravca.